Dobrodošli na stranice za praćenje morskih sisavaca u Jadranskom moru!

English

Vidjeli ste dupina? Dojavite opažanje i budite dio projekta!

Pomoću pametnog telefona i aplikacije CROdolphin_little možete na jednostavan način prijaviti pojedinosti Vašeg susreta sastanovnicima Jadrana!


Kako koristiti aplikaciju CROdolphin_little


ŠTO JE SVE U BAZI?

  1. podaci o svim pronađenim uginulim morskim sisavcima
  2. dojave o viđenjima dobivene preko CROdolphin_little aplikacije
  3. terenska znanstvena istraživanja

KOJI SU MORSKI SISAVCI JADRANA?

Tursiops truncatus

dobri dupin (Tursiops truncatus), Eng. Bottlenose dolphin

Stenella coeruleoalba

plavobijeli dupin (Stenella coeruleoalba), Eng. Striped dolphin

Grampus griseus

glavati dupin (Grampus griseus), Eng. Risso's dolphin

Monachus monachus

sredozemna medvjedica (Monachus monachus), Eng. Mediterranean monk seal

Balaenoptera physalus

veliki sjeverni kit (Balaenoptera physalus), Eng.Fin whale


CILJ PROJEKTA

Sustavom praćenja morskih sisavaca bilježe se svi susreti i zapažanja o morskim sisavacima u Jadranskom moru. Na taj način prikupljaju se podaci važni za praćenje stanja populacija ovih životinjskih vrsta.
Istraživanja sisavaca u Jadranskom moru započela su još 1990. godine radom prof. dr. sc. Hrvoja Gomerčića. Svi rezultati i saznanja objavljuju se u znanstvenim i stručnim radovima, kongresnim priopćenjima te diplomskim, magistarskim i doktorskim radovima čiji je popis dostupan na sljedećoj poveznici:

http://www-staro.vef.unizg.hr/dolphins/radovi/popis.htm


O SUSTAVU

Republika Hrvatska potpisnica je međunarodnih ugovora koji je obvezuju da sustavno prati stanje populacija morskih sisavaca. Od 1995. godine svi morski sisavci u Republici Hrvatskoj su strogo zaštićene životinjske vrste te je njihovo namjerno ubijanje, hvatanje, uznemiravanje ili uništavanje njihovog životnog prostora kažnjivo.

Sustav omogućuje pregled zapažanja o pojedinim vrstama i praćenje kretanja pojedinih jedinki. U sustav se pohranjuju i fotografije čime se osigurava veća pouzdanost podataka te se omogućava prepoznavanje jedinki temeljem foto-identifikacije.


FOTOIDENTIFIKACIJA

Tijekom života dupini po tijelu zadobiju različite ožiljke na temelju čega ih je moguće međusobno razlikovati. Ponovljena viđenja pojedine jedinke tako omogućava praćenje kretanja životinja. Svaka identificirana životinja dobiva svoje ime pod kojim je upisana u bazu podataka.


TKO STOJI IZA PROJEKTA?

Ovaj sustav praćenja morskih sisavaca nastao je u suradnji znanstvenika s Veterinarskog fakulteta i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Udruge za zaštitu prirode Val iz Zagreba (www.val-nature.hr), Gesellschaft zur Rettung der Delphine (GRD) iz Münchena, Njemačke (www.delphinschutz.org).


PRAVA NA KORIŠTENJE PODATAKA

Podaci u bazi podataka vlasništvo su Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te je za raspolaganje s njima i korištenje u daljnje svrhe potrebno tražiti pismeno dopuštenje voditelja baze. Sve prijedloge, komentare, zanimljivosti pošaljite voditeljima baze podataka.




Map layers